Kako Bezbolno kroz Sezonu Zimskih Bolesti?

//Kako Bezbolno kroz Sezonu Zimskih Bolesti?

Zimsko razdoblje za većinu je ljudi najljepše doba godine, no zima nam, osim blagdanskog raspoloženja i zimskih radosti, donosi i češću pojavnost zdravstvenih tegoba te određenih sezonskih bolesti. Razlog tomu su nepovoljne klimatske prilike te duži boravak u zatvorenim prostorima što uzrokuje suhoću kože i sluznica te slabljenje imuniteta. A to, pak, pridonosi lakšem prodoru mikroorganizama u naše tijelo. Jednostavno rečeno, imunitet je naš štit, a slabljenjem tog štita povećana je podložnost organizma infekcijama i bolestima.

Najčešće zimske bolesti su one koje zahvaćaju dišni sustav, a u to ubrajamo akutne respiratorne infekcije, prehladu, gripu, sinusitis, bronhitis…

Prepoznajte na vrijeme simptome gripe ili prehlade

Gripa je zimska zarazna bolest uzrokovana virusom influence. Prenosi se kapljičnim putem, kontaktom sa zaraženom osobom. Bolest najčešće nastupa naglo, uz visoku temperaturu (38-40ºC), bolove u mišićima i zglobovima, malaksalost, umor, glavobolju, slabost i treskavicu. Može biti praćena i kašljem, kihanjem, začepljenim nosom te grloboljom. Trajanje bolesti je između sedam do deset dana. Gripu svakako treba odležati jer se često javljaju komplikacije koje mogu imati vrlo ozbiljne posljedice, osobito za trudnice, djecu, starije osobe, kronične bolesnike i osobe koje imaju smanjenu otpornost organizma. Za osobe koje su u takozvanoj rizičnoj skupini preporučuje se cijepljenje svake godine.

Prehlada je također uzrokovana virusom. Za razliku od gripe, kod prehlade ne dolazi do naglog razvoja simptoma, povišena temperatura često izostane, a karakteristični simptomi su hunjavica, kihanje, začepljenost nosa, suzenje očiju te grlobolja. Prosječno trajanje prehlade je između tri i pet dana.

U slučaju obolijevanja od gripe i prehlade liječenje je simptomatsko što znači da ne liječimo uzrok bolesti nego olakšavamo simptome. U tu svrhu koriste se antipiretici, analgetici, dekongestivi, lijekovi za grlobolju, kašalj i slično. Bitno je napomenuti kako se virusne infekcije ne liječe antibioticima. Antibiotici su lijekovi koji liječe bakterijske infekcije pa je liječenje gripe i prehlade antibiotikom besmisleno. Antibiotsko liječenje poduzima se samo u slučaju razvoja sekundarne bakterijske infekcije, primjerice upale uha, pluća ili sinusa. Nažalost, mnogi se toga ne pridržavaju i „liječe“ se na vlastitu ruku, iako se neprimjerenim i učestalim uzimanjem antibiotika potiče stvaranje vrlo otpornih bakterijskih sojeva, odnosno rezistencija bakterija na ove lijekove, što za posljedicu može imati nemogućnost liječenja u budućnosti ako i kada za to bude potrebe.

Prevencijom do zdravlja

„Higijena je pola zdravlja“ i „bolje spriječiti nego liječiti“ dvije su poznate izreke koje u ovom slučaju posebno dobivaju na važnosti. Od općih preventivnih mjera za sprječavanje širenja viroza najvažnije je redovito pranje ruku, posebno nakon izloženosti većim skupinama ljudi, zatim redovito prozračivanje zatvorenih prostora, ali i izolacija oboljelih osoba čime se sprječava širenje zaraze.

Na izloženost virusima teško možemo utjecati (pomaže zaštitna maska za usta i nos! op. a.) i zato je preporučljivo voditi računa o imunološkom sustavu kako bi pri eventualnom kontaktu bili sposobniji „obraniti“ se od istih. Imunološki sustav može se ojačati različitim načinima: unosom vitamina i minerala kroz prehranu ili suplemente, primjenom matične mliječi, probiotika, pripravaka na bazi ehinaceje, beta glukana i slično. Prehrana ima vrlo važan utjecaj na imunološki status. Zimski dani su kraći, manje je sunca, a organizam je tromiji i usporeniji. Sve to utječe na usporavanje metabolizma. Tijekom zimskih mjeseci izbor svježeg voća i povrća znatno je smanjen, ali se i tada na našim tržnicama može naći raznovrsno voće i povrće koja valja konzumirati u dovoljnoj količini da bi se osigurao potreban unos nutrijenata. Odličan izbor je različito korjenasto povrće poput cikle, celera, i mrkve, zeleno lisnato povrće (kupus, kelj), svježe citrusno voće (limun, naranča, mandarina, grejp), sušeno voće (smokve, šljive) te orašasto voće (bademi, lješnjaci, orasi). Osim ovih namirnica, jačanju imuniteta doprinose i jogurti te drugi mliječni proizvodi s probioticima, đumbir, češnjak, med, riba, meso… Vitamini i minerali izuzetno su važni za imunološki sustav jer sudjeluju u njegovim metaboličkim procesima i potpomažu pravilno funkcioniranje i zaštitu organizma. Ako nema dostatnog unosa prehranom, potrebiti nutrijenti mogu se unijeti različitim suplementima. S obzirom na raznoliku ponudu istih na tržištu svaka dobna skupina može pronaći adekvatan pripravak za sebe.

Bitno je napomenuti kako mnogi lijekovi na tržištu koji su registrirani kao OTC (over the counter, op. a.) lijekovi, odnosno oni za čiju kupnju nije potreban liječnički recept, mogu ulaziti u interakcije s drugim lijekovima. Stoga je za osobe koje imaju kronične terapije prije uzimanja takvih preparata na svoju ruku preporučljivo prethodno se savjetovati s liječnikom ili ljekarnikom o upotrebi istih. Oni će vam pružiti stručan savjet o prevenciji i liječenju, no ne zaboravite kada je riječ o prevenciji svatko je od nas gospodar vlastitog zdravlja.

Što činiti?

Redovito prati ruke, izbjegavati napučene zatvorene prostore, uzimati dovoljno tekućine, boraviti na svježem zraku, paziti na pravilnu i uravnoteženu prehranu, unositi vitamine i ostale nutrijente u dovoljnoj količini, odijevati se adekvatno vanjskim uvjetima.

 

Josipa Čačić, mag.pharm.

2019-02-01T09:46:14+00:005. prosinac, 2018|Savjetovalište|