ASTMA – kako se liječi?

//ASTMA – kako se liječi?

Astma je kronična upala dišnih putova koju karakterizira preosjetljivost bronha na različite podražaje što rezultira bronhospazmom. Uzrok astme je kombinacija okolišnih i genetskih međudjelovanja. Okolišni čimbenici između ostalog obuhvaćaju alergene, pušenje i zagađenje zraka.

Astma se može manifestirati na različite načine. Ponekad samo kroničnim suhim kašljem, no češće se pojavljuju ponavljani napadaji otežanog disanja, povezani s piskanjem i boli u prsnom košu. Napadaji astme mogu biti povremeni, ali je upala dišnih putova kronično prisutna te je postavljanje dijagnoze moguće isključivo kombinacijom detaljne anamneze, fizikalnog pregleda i testa plućne funkcije.

Svi napadaji astme uzrokovani su okidačima. Nakon izlaganja određenom okidaču dišni putovi se (zbog spazma mišića, nakupljene sluzi i otoka sluznice) sužavaju te je protok zraka otežan. Kod alergijske astme okidači su alergeni iz okoliša, pelud, grinje i životinjske dlake, a kod intrinzične astme to su stres, napor, hladan i vlažan zrak te zagađenje okoliša i kemijski iritansi.

Cilj liječenja astme je potpuna kontrola bolesti. To podrazumijeva nestanak simptoma, održavanje maksimalne plućne funkcije, veću kvalitetu života i sprječavanje trajnih oštećenja plućne funkcije. U liječenju se koriste dvije osnovne skupine lijekova. Bolesnici s povremenom astmom liječe se uporabom kratko djelujućih bronhodilatatora poput salbutamola. Njihov maksimalan učinak postiže se unutar 30 minuta od primjene te se koriste isključivo po potrebi. Ako se ovi lijekovi upotrebljavaju više od dva puta tjedno znači da astma nije dobro regulirana. Bolesnicima s trajnom astmom propisuju se i drugi, protuupalni lijekovi. Najčešće korišteni su budezonid, ciklezonid i flutikazon, lijekovi iz skupine kortikosteroida. Ponekad se kortikosteroidi kombiniraju s antagonistom leukotriena montelukastom.

Najučinkovitiji način primjene lijekova je inhalacijom pomoću različitih inhalera odnosno “pumpica”. Time je omogućena primjena lijeka izravno u dišne putove, u manjoj dozi, uz niže nuspojave i brži početak djelovanja. Vrlo je važna pravilna primjena inhalera jer nepravilnom primjenom dolazi do povećanog odlaganja lijeka u ždrijelu. Osim većih nuspojava, povećava se i mogućnost razvoja gljivičnih infekcija u usnoj šupljini. Zbog navedenog, poželjno je ispiranje usta vodom nakon svake inhalacije.

Izbjegavajte okidače napadaja astme

Osim primjene lijekova, liječenje astme uključuje i vježbe disanja koje su potrebne za jačanje dišnog sustava. Najjednostavniji način jačanja mišića je pojačano disanje, kombinacija dubokih i sporih udisaja i izdisaja. Time se jača prsni koš i povećava unos kisika. Za kontrolu astme potrebno je i izbjegavati okidače napadaja. Duhanski dim može isprovocirati napadaj pa astmatičari i njihovi ukućani ne bi smjeli pušiti. Važno je voditi računa i o životnom i radnom prostoru, poželjno je smanjiti količinu prašine i redovito prozračivati prostorije. Ako je okidač astme pelud drveća i korova treba se izbjegavati boravak na otvorenom u vrijeme najveće koncentracije alergena. Preporučuje se boravak na otvorenom u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima i obavezno praćenje peludnog kalendara.

Mjerenje maksimalnog vršnog protoka zraka koristi se u procjeni kontrole astme. Mjerenje se obavlja kod kuće, malom, jednostavnom napravom, a izmjerene vrijednosti uspoređuju s očekivanim vrijednostima za pojedinu osobu. To omogućuje uvid u pojavu suženja dišnih putova te pravovremeno kontaktiranje liječnika i uzimanje odgovarajuće terapije.
Astma nije izlječiva, ali se odgovarajućom terapijom može postići njena adekvatna kontrola i vođenje normalnog i aktivnog života.

Marina Mišić, mag.pharm.

2019-05-02T12:32:15+00:002. svibanj, 2019|Savjetovalište|